KRÉYOLAD 1086
Salin mennasé
Kon ni pliziè lanné épi pwojé ASATAHAMA ann asosiasion« SOVÉ LAVI SALIN » wè jou pou fè yo rikonnet sit-la konann « Entité naturelle juridique ». Sé ki nou pa ka rann noukont, mé anlo piébwa disparet ka pran yo, san palé di model pwéson kontel : zandji, zòfi, bétjin, blanch épi an espes ra konzé bourik : Killi mangrov.
Anpami sé moun an té ni pliziè dépité, Béa, Jiovany é an vié konbatan ki toujou doubout o ka, Gas. Menmsi i pa mè ankò i lé montré i toujou ka goumen pou Salin pa disparet.
Maladi rat
Maladi rat ka kouri sé jou-tala kidonk fok pengad ek bien lavé fuitay kontel mango, griyav épi kisasayésa. I ni an zafèleptospirose ki ja tjwé moun. Yo konprann sé té ladeng mé sété maladi rat.
Kay granmoun
La SIMAR ka paré kò’y pou granmoun adan kay adapté, pas disi 2030 40 pou san popilasion-an ké ni 60 lanné an montan. Yo ka prévwa lojman séniò pou sé granmoun nou an alez kòyo.
Inoxtag
Dimanch oswè adan Marina Omaren-an, an youtoubè épi million aboné, Inoxtag rivé épi an tjò moun té la pou risivrè’y. I rivé avan Tour Yol-la. Asiparé i ké déviré mé yol pa bagaytout moun. I travèsé Latlantik, i ja monté Léverest mé misié té bien kontan rivé Matinik. An marinwa mandé’y es i ja wè pli bel péyi. Asiaparé komkidiré i té ké réponn, Matinik pa an réjion mé sé pli bel péyi i ja wè.
Nou lé kwè misié ni rézon’y
Jid
Bel poveb kréyol
«Makak pa ka monté zakasia dé fwa
Not pou konprann
Sové lavi Salin» naissance d’une association pour la protection du site des Salines.