Le 10 mé tout moun pa djè dakò pou chonjé lestravay. Kontel Matinik sé 22 mé, toupandan Gwadloup sé 27 mé ek la Réyinion le 20désanm.
Si gouvelman té « Jardins du Luxembourg » pou chonjé estentjaj Tousen Louvèti éti yo dépòté dan an fò (Fort de Joux). Mano Makawon pa pran lapenn pwenté, i té ni dot bagay a fè.
Mé asiré Matinik, mwa mé-a sé moman pou chonjé anlo dat, kontel le 6 mé 1853 kouli sòti pa koté Lend pou débatjé Senpiè.
Toujou an menm vil-tala éti té vil fondal Matinik, apwochan 30 000 moun anni mò flap épi déblozon Montay Pèlé.
Es ké ni kon chak lanné konvwa-a ka rivé Préchè ?
Asirépapétet Garsen ké maché douvan kon i ni labitid épi le MIR.
Asiparé minis lajistis pou vini Matinik jédi es yo ké fè’y chonjé sé vakabonajri :
Kontel zafè « Non-lieu » kivédi sikilé pa ni ayen la, pou pwézònman klordékòn-lan.
Oben ankò zafè « Non-lieu » pou sé 152 moun-lan ki ped ta-yo a épi ann avio poubel.
Nou pa ka menm palé di zafè CEREGMIA-a éti ka trennen, é nou sav tousa ka trenne ka sali. Pétet fok yo fè’y chonjé tou, manniè lajistis pa toujou jis atè Matinik.
Mé es chak bètafé pa ka kléré pou nam-li ?
Jid
Bel poveb kréyol « Pa pran mouch pou léfan”