Wawet
Dépi koumansman vakans-lan, wawet, sargas, zeb lanmè, kriyé’y kon zot lé, mé i ka anni kouvè kisiswa kot linò oben kot karayib-la.
Pa koté Chelchè, Belfontenn, Kabé tout sé plaj-la té tou jòn. Délè ou té ka menm wè an lilet an déwò, sé wawet-la té ka ponmlen épi kouran-an.
Pa koté Wobè yo té blijé fèmen kolej-la, afos lodè-a té fò. Sa bien rann pliziè zélev ek pofèsè malad. Ni sa ki té ni maltet oben té ka dégobié. Ni anlo ki pofité lodè-a tou pou yo té matébis.
Sa ki pli red-la, sé ki an périod vakans-tala anlo moun té bò lanmè pou kanpé, pou vini manjé matoutou-yo.
Antouléka nou pé di nou ka viv an véritab kriz pou lasanté, pas sa ka aji anlè tjè moun, zié-yo épi tout kò-a. Kom ni moun ki pa djè enmen fè lafet, ni yonn ki di Adjilbè :
– Savrè si sé pa sa ki aji anlè sel poumon Pap-la. !
Man pa sav si misié ka fouté fè, si i ka fè lafet, oben si i ni rézon tibren. Sel bagay lè Pap Fanswa té ka di fok nou otjipé di « La maison commune » * kidonk latè-a nou asou’y la, es fok pa nou kabéché asou sa ?
Pap Fanswa
Dépi an moun kasé pip-li, oben pati Lakwa Piper nou ni an manniè ka twouvé tout bon bagay pou di anlè’y. Jik ni anlo chef déta ka défilé alé-viré pou alé lantèman’y sanmdi. Menmsa éti té ka ba’w kritik sirtou lè i té di :
– Lè ou pa ka risouvrè madjendjen an péyi’y ou pa ni lacharité !
Pap Franswa fè nou sonjé dan an plodari, lafwa ka pasé ki an lang pep-la. E nou pé di bravman pou serten moun toujou, lang pep-la sé Kréyol.
Sé lè an moun pati nou ka wè véritabman sa i té vo. Akondi pawol-la « Sé lè akoma lonjé nou ka wè londjè’y »
Jid
Not pou konprann
La mort du Pape François dans son encyclique Laudato si, aborde sa préoccupation pour le devenir de la planète.