Bel poveb kréyol :
« Chak fwi ni sézon-yo »
Sézon siklòn
Dépi koumansman mwa’d jen-an, sézon siklòn an wouvè jik lafen mwa’d novanm. Moun Matinik ni pou rété véyatif padavwa pandan périod-tala, a nenpot ki moman, an gwo siklòn pé pwenté nen’y ek fè bon déga. Epi kalté chalè-a pabò la Frans fok nou pengad.
Soukou Katolik
Dépi 80 lanné « Secours Catholique » ka soutni madjendjen. Sé pasé 6000 maléré ka bénéfisié endaj asosiasion-an. Kisiswa ba moun an ripa, endé péyé loyé, soutni an fanmiy an dech, épi kisasayésa. Jòdijou ankò plis moun ni difikilté, é sé konsa yo té owganizé an « Grande tablée » alantou pliziè pla-manjé dan an bon anbians. Nou konstaté kanmenm si té ni anlo granmoun, anlo jenn manmay, éti trapé aksidan an lavi-a, té la tou. Anlo bénévol dépi okoumansman ka ba asosiasion an pal pou i rivé kisiswa kouté moun, sipòté-yo, endé-yo, ranpli papié dimand épi kisasayésa.
GIP Sargasses
Zafè wawet-la ka échwé anchay dépi konmen tan, oblijé anlo moun kabéché asou rékolomin Matinik. Pliziè òganizasion kontel : l’AFD*, l’IEDOM*, épi l’INSEE* fè an konsit pou éséyé twouvé an solision ké soulajé moun ek an menm balan-an wè kimanniè yo pé sèvi wawet-la pou bien moun. Ni two lontan moun ka soufè. Jik ni ki vann kay-yo, pas yo pé pa tjébé ankò.
Lendivizion
Apré poblem sargas-la, ni anlot gwo kaliko Matinik konnet, sé zafè laktè-a. Anlo moun pa ni tit-popiété, kidonk laktè, é yo pé pa fè sa yo pé pou ranjé anlo kay ki alavwéri ek an chipangn. Zeb ka pousé anlè yo ek anlo éritjé an Frans é sa ki isi pa ni doukwé otjipé di sé kay-la. Sirtou lè lé zenpo ka réklamé gwo konsa lajan. Pèsonn pa anvi péyé é sé kay-la a labandon. An menm balan-an, ni moun ka sòti la yo sòti pou genyen bel kay Matinik. Akondi poveb-la « Sa ki ni dan pa ni nwazet, sa ki ni nwazet pa ni dan »
Lè ou piti, fout ou ka pran fè !
Jid
Not pou konprann
- L’AFD l’Association Française de Développement
- L’IEDOM l’Institut d’Emission des Départements d’Outre-Mer
- L’INSSE l’Institut Nationale de la Statistique des Etudes Economique





